Navike koje su vezane za ishranu, logično, dovode do gojenja. Ipak, nije uvijek dovoljno da vodimo računo samo o veličini porcija.
U novoj studiji koju je objavio “Nature Food” naučnici su otkrili naviku zbog koje se gojimo. U istraživanju je učestovalo 35 dobrovoljaca između 18 i 50 godina koji su održavali težinu šest mjeseci.
Sugerisano im je da jedu različite dnevne menije. Neki pojedinci jeli su minimalno prerađene obroke, a koji su uključivali različite niove ugljenih hidrata i masti. Drugi su jeli obroke koji su sadržali prerađenu hranu s umjerenim udjelom ugljenih hidrata i masti. Dvije nedjelje su se pridržavali jednog jelovnika, a zatim su prešli na drugi jelovnik na period od također dvije nedjelje. Tokom istraživanja bilo im je dopušteno da jedu koliko god žele.
Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su brže jeli i unosili kaloričnu ukusnu hranu (onu s visokim udjelom masti, natrijuma, šećera ili ugljenih hidrata) imali veći unos kalorija što dovodi do gojenja.
“Ova saznanja potvrđuju neke stvari koje već znamo o hiperukusnoj hrani – obično je prepuna ugljenih hidrata, masti i natrijuma ili šećera. Takve namirnice imaju tendenciju da budu energetski bogate, što znači da su prepune kalorija u poređenju s hranom manje energetske gustoće, ali iste količine”, rekla je dijetetičarka Dona Burdeos.
“Porcija sladoleda od jagoda od 100 grama sadrži oko 200 kalorija, a porcija od 100 grama jagoda sadrži samo oko 32 kalorije”, navodi dijetetičarka primjer i dodaje: “Jagode sadrže i vlakna koja stvaraju osjećaj sitosti”, kaže ona i objašnjava.
“Tri šoljice običnih kokica imaju otprilike 100 kalorija. Međutim 100 kalorija ima samo jedna šoljica čipsa. Pritom kokice sadrže i vlakna.’, kaže doktorka i savjetuje kako da donesemo pravi izbor.
“Svijesnost je prvi i ključni korak ako želite promijenite svoju ishranu ili donesete odluke koje će vam poboljšati kvalitet života. Važno je da budete svjesni šta kupujete od namirnica ili naručujete u restoranu”, tvrdi doktorka i ističe da je važno da znamo sastav namirnica koje jedemo.
“Započnite tako što ćete pogledati etikete s podacima o nutritivnoj vrijednosti i usporediti kalorije, kao i veličinu porcije. Također, razmislite o vlaknima i proteinima koji stvaraju osjećaj sitosti”, kaže Burdeos i ističe. “Hrana sa manje kalorija i prirodno većim udjelom hranjivih sastojaka, vode i vlakana uključuje voće i povrće i važno je da bude uključena u obroke i međuobroke ne samo za regulaciju tjelesne težine, već i za podršku cjelokupnom zdravlju”, tvrdi doktorka i podsjeća koliko je važno planiranje pri kupovini namirnica.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.